Nerijetko u filmovima možemo vidjeti kako su podrumi iskorišteni da se naprave razne varijacije kućnog kina, teretane, igraonice i slično, ipak to u praksi, barem kod nas, nije tako čest slučaj. Većina podruma kod nas se koriste kao ostave.
Prilikom projektovanja i gradnje objekta investitori se često zapitaju da li graditi podrum ili ne. Nekima je taj podrum neophodan dok neki jednostavno žele da u potpunosti iskoriste prostor i da njihov objekat ima što veću kvadraturu. Kada je riječ o tačnoj definiciji podruma po struci, podrumom se smatra etaža koja je cijelim svojim volumenom ukopana ispod nivoa zemlje.
Negdje je moguće pročitati da je podrum etaža ukopana sa 50% volumena ispod nivoa ali to je zapravo suteren i to je razlika između podruma i suterena, barem u definiciji.
Prednosti i načini korištenja podruma
Podrumi su obično mračni i hladni prostori koji se koriste kao ostave, kotlovnice, garaže ili radionice. Podrumi i jesu u praksi najčešće iskorišteni kao ostave, etaže gdje se sklanjaju nepotrebne stvari, stvari kojima nije mjesto u stambenom dijelu objekta, poput bicikla, skija, namještaja koji se ne koristi idr.
Svoje mjesto u podrumu, barem kada su u pitanju individualni stambeni objekat, nalaze i sirovine za loženje, kao i peći za loženje ako je podrum korišten kao kotlovnica.
S obzirom da su podrumi u većini slučajeva etaže koje se ne griju, u podrumu nije ugodno provoditi mnogo vremena. Posebno ako se, kao što definicija nalaže, podrum nalazi u potpunosti ispod nivoa zemlje, zbog ustajalog zraka.
U stambenim zgradama podrumi su obično etaže bez ikakve podne obloge, veoma hladni, vlažni i ustajalog zraka, te se obično tu odlažu stvari kojima takve okolnosti neće naškoditi. No, to nije slučaj sa svim stambenim zgradama.
U novijim objektima kolektivnog stanovanja podrumske etaže se obično koriste kao zajedničke garaže u koje se pristupa putem ulazne rampe. Također, u svakom tržnom centru podrumski prostor je iskorišten upravo kao prostor za garažu.
U pojedinim stambenim zgradama, podrumski prostor je iskorišten kao stambeni prostor u kojem žive ljudi. U principu, jedina ali i nezanemariva razlika je ta što u takvim stanovima nema prozora odnosno dnevnog svjetla. Gledajući statistiku, veliki procenat ljudi koji živi u podrumskim etažama kad tad oboli od depresije zbog nedostataka prirodnog svjetla u prostoru u kojem živi.
Podrumi su također iskorišteni kao poslovni prostori, posebno ako govorimo o npr. podrumima gdje se čuvaju i prave vina. Konstanta temperatura zraka u podrumu u rasponu od 5 do 8 stepeni celzijusa stvara naoptimalnije uslove za ovu vrstu posla.
Ako se investitor već odlučio na izgradnju podrumske etaže i ako je izgradnja iste odobrena prilikom utvrđivanja stanja tla i blizine podzemnih voda, stavka koja bi trebala biti obavezna i koja znatno može poboljšati kvalitet života u objektu je izolacija podrumskih zidova.
Kad kažem izolacija mislim na obe i hidroizolaciju i toplotnu izolaciju.
Toplotna izolacija podrumskih zidova može biti i sa vanjske i sa unutrašnje strane, sve u zavisnosti od dogovora sa investitorom. Pa tako izolacija podrumskih zidova štiti npr. cijevi od smrzavanja što je veoma važno s obzirom da živimo u području gdje su zime prilično hladne i sa velikom količinom padavina, smanjuje sadržaj vlage u podrumu. Ako je izolacija urađena sa vanjske strane zidova, štiti objekat od vanjskih voda. Sve ovo itekako može doprinijeti kvaliteti života i povećati vrijednost objekta, ali samo u slučaju ako je izvedeno pravilno i po propisima. U suprotnom, saniranje štete će koštati skoro jednako kao i cijeli objekat.
Nedostaci podruma
Prilikom projektovanja objekta, konkretno individualnog stambenog, veoma je važno proučiti tlo na kojem se budući objekat treba graditi. U zavisnosti od blizine podzemnih voda i geološkog projekta tla, arhitekta će vam dati sud o tome da li da gradite ili ne gradite podrum.
Podrum, kao podzemna etaža, ima svoju primjenu i brojne prednosti ali isto tako pravilna izgradnja podruma košta kao izgradnja dvije nadzemne etaže. Iskopavanje podruma, hidroizolacija, dodatna konstrukcija, žbuka.. to su samo neki od procesa i postupaka koji podrum čine veoma velikim troškom za investitora. Posebno još ako je u podrumskoj etaži planirano grijanje, troškovi izgradnje istog postaju znatno veći.
Plastični podrum
Moderni brat blizanac ”tradicionalnom podrumu” je plastični podrum odnosno propilenski podrum. To je konstrukcija, izum novijeg doba koja se pokazala kao veoma efikasno, moderno i svrsishodno rješenje. Plastični podrum je, najjednostavnije rečeno, spremnik za potrepštine, uglavnom hranu, koji se nalazi ispod nivoa zemlje. Za razliku od tradicionalnog podruma, ovaj spremnik se naručuje po određenim dimenzijama, dakle ne radi se na licu mjesta. S obzirom da je od plastike, ima prilično dobre osobine kao što su: vijek trajanja i do 50 godina, širok raspon veličina i oblika, mala težina propilenske konstrukcije itd. Ono što je najprivlačnije kod ovakve vrste podruma je to što nakon instalacije istog nema nikakvog dodatnog posla.
No, kao i sve ima svoje nedostatke pa tako kao neke od njih su naravno cijena. U odnosu na klasični podrum koji se iskopava i zida, ovaj podrum je mnogo jeftiniji, no i dalje nije jeftin. U zavisnosti od veličine spremnika zavisi i njegova cijena, pa što je spremnik veći – i cijena je.
No, ako je investitoru prijeko potrebna bilo kakva ostava koju ne može da uklopi u raspored prostorija koje se nalaze na gornjim spratovima, ovo je idealno rješenje.
Podrum – graditi ili ne?
Svakako da na to da li će doći do gradnje podruma ili neće najviše utiču dva faktora a to su: 1. stanje tla i blizina podzemnih voda na parceli budućeg objekta i 2. finansije investitora jer podrum je sam po sebi jedna velika investicija u koju treba mnogo uložiti.
Također, ono što stručnjaci predlažu je da se podrum radi samo na kosom terenu, nikako na ravnom.
Podrum kao etaža može u mnogo čemu poslužiti investitoru, kako podrum u individualnoj stambenoj kući tako i podrum u objektima kolektivnog stanovanja. No, puno toga može poći po zlu, i podrum na kraju može da košta mnogo više od predviđenog i iz tog razloga, većina arhitekata barem kada projektuje porodične kuće, izbjegava podrume. Garaža sa ostavom ili čak i ljetna kuhinja za odlaganje stvari su mnogo bolja i prvenstveno sigurnija opcija od podruma. Sa svim svojim prednostima i manama, podrum je velika i često nepotrebna investicija koja skoro pa nikada ” ne vrati ” uloženi novac investitoru.
