Idealan trpezarijski sto bi trebalo da funkcionalno udovolji svojoj namjeni, da se uklapa u prostor u kome se nalazi, da se dopada onima koji će za njime provoditi vrijeme, ali i da se uklapa u budžet predviđen za opremanje ili renoviranje prostorije u kojoj se doručkuje, ruča ili večera.
Ovo su neki od osnovnih faktora, mada bi trebalo da obratite pažnju i na druge važne stvari i detalje koji će vam pomoći da odaberete odgovarajući sto za svoju trpezariju.
Najprije, ne bi trebalo da podliježete trendovima, zato što ovaj komad namještaja birate na duži rok. Trebalo bi da traje najmanje pet ili deset godina. Dakle, nešto što vam se sada sviđa, možda vam kroz neko vrijeme uopšte neće biti lijepo.
Izbjegavajte čudne detalja zato što biste se u nekom trenutku mogli zapitati zašto ste odlučili da vam “ovo čudo” zauzima životni prostor i kvari cjelokupnu estetiku vašeg doma.
Pored toga što sto mora da bude prilagođen vašem budžetu i što bi trebalo da izaberete bezvremenski stil, bitno je da obratite pažnju i na njegovu čvrstinu, stabilnost i postojanost.
Kada se nađete u salonu namještaja, bitno je da pogledate što više trpezarijskih stolova. Sjedite za svaki od njih i razmislite o tome da li se osjećate udobno, jer bi, ukoliko ga kupite, trebalo da uživate u jelu, a ne da razmišljate o tome šta vam smeta.
Nemojte ni da zanemarite detalje koje vidite na izložbenom primjerku. Ako ste uočili da, recimo, nogari nisu čvrsti, da se sto klima ili da ima neke ureze ili ogrebotine, izbjegavajte da kupite neotpakovanu verziju ovog stola zato što postoji mogućnost da ćete brzo nakon što ga montirate u svojoj trpezariji i sami uočiti neke mane.
Kako bismo vam pomogli da odaberete odgovarajući sto za vašu trpezariju, izdvajamo nekoliko stvari na koje bi trebalo da obratite pažnju.
Veličina stola mora da odgovara veličini prostorije u kojoj se nalazi
S obzirom na to da je trpezarijski sto prilično veliki komad namještaja, morate da uzmete u obzir veličinu prostorije gdje ćete ga postaviti.
Vodite računa o tome da mu sa svih strana možete prići i to nakon što stavite stolice na svoje mjesto. Najbolje bi bilo kada biste mogli da ostavite od 90 do 100 centimetara prostora sa svih strana kako biste mogli udobno da sjedite na stolici dok jedete, ali i da se krećete oko stola.
Dakle, bez obzira na to da li je riječ o višenamjenskom prostoru ili zasebnoj trpezariji, morate da izmjerite dužinu i širinu prostorije gdje ste namjeravali da postavite trpezarijski sto.
Izmjerite dužinu i širinu površine koju ste predvidjeli za trpezariju, a zatim od te dvije mjere oduzmite oko 90 ili 100 centimetara kako biste dobili idealnu dužinu i širinu stola za ručanje.
Nakon toga, prelazite na samu površinu stola. Računajte na to da za svako mjesto za stolom treba 55 do 60 centimetara prostora, a da veće stolice traže još više mjesta.
Dakle, kada je u pitanju veličina stola, ona mora da odgovara veličini prostorije u kojoj se nalazi, ali i da ima dovoljno mjesta da za njega sjednu svi ljudi koji će za tim stolom svakodnevno ili povremeno sjediti.
Ukoliko odaberete veliki trpezarijski sto, možda će izgledati glomazno, naročito ako u neposrednoj blizini ima i drugog namještaja, poput komoda, polica i drugih ukrasa.
Kako biste mogli da vizualizujete kako će sto izgledati u trpezariji, uzmite plahtu te veličine, komad najlona, kartona ili bilo čega drugog što vam se nađe pri ruci, a odgovara dimenzijama predviđenim za sto. Prekrijte pod time i moći ćete otprilike da vidite kako bi se sto odabranih dimenzija uklopio u prostor.
Okolo možete da stavite druge dijelove namještaja, samo kako biste stvorili sliku svoje buduće trpezarije. Dakle, u ovoj fazi vam je metar obavezan, ali se možete snaći sa svime što imate pri ruci kako biste dobili viziju trpezarije, tj. stola koji će se u njoj nalaziti.
Za male prostorije stručnjaci predlažu stolove na razvlačenje. Oni su vrlo praktični kada na ručku ili večeri očekujete veći broj ljudi. Ipak, i tu treba da budete oprezni kako ne biste “nabasali” na nekvalitetne verzije multifunkcionalnih stolova, tj. komada namještaja. Nerijetko se dešava da s vremenom ne mogu ni da zadovolje osnovnu, a kamoli dodatne funkcije.
Stavite funkcionalnost ispred samog oblika
U salonima namještaja je najviše kvadratnih i pravougaonih stolova, tako da nećete imati problem da ih nađete u raznim stilovima, veličinama i sa mogućnostima proširivanja.
Ipak, okrugli ili ovalni stolovi mogu da vam daju malo više prostora za kretanje, zato što nemaju oštre ćoškove, a pružaju dovoljan prostor da stolice budu dovoljno razmaknute i da svako ko sjedi za tim stolom ima dovoljno prostora da normalno jede.
Ovalni stolovi su najbolja opcija za uže, pravougaone prostorije.
Ako vam je bitno da se za stolom svako osjeća opušteno, odaberite okrugli ili ovalni sto jer tu niko ne sjedi na pročelju, tj. niko od ukućana ili gostiju nema ni posebnu čast, a ni poseban tretman.
Mana ovalnih ili okruglih stolova je u tome što će vam ostaviti malo manje prostora za serviranje hrane nego što je to slučaj sa kvadratnim ili pravougaonim stolovima.
Obratite pažnju na postolje, nogare tj. nosače
Na to koliko ljudi može da sjedi za stolom utiče njegova baza, dakle nogari, nosači ili postolje. Sigurno vam se mnogo puta dogodilo da ne možete se opustite dok jedete zato što vam smeta noga ili nosač od stola.
Ovaj problem možete prevenirati tako što ćete već u salonu namještaja sjesti za sto i provjeriti da li vam noge udaraju u nogare ili nosač stola. Provjerite da li imate dovoljno prostora za koljena kada se uvučete do kraja i možete li da prekrstite noge ispod stola.
Okvir ili nosač na koji je pričvršćena ploča može dosta da smanji manevarski prostor.
Ukoliko ste svjesni da nećete samo vi i ukućani sjediti za trpezarijskim stolom, nego će vam se s vremena na vrijeme pridružiti i drugi ljudi, obratite pažnju na širinu nogara i na koji način su postavljeni.
Stolovi sa tanjim nogarima ili stolovi na kojima su nogari postavljeni u uglovima mogu više da se iskoriste, u smislu da uvijek možete da ubacite još jednu, dodatnu stolicu.
Kod stolova koji imaju mogućnost razvlačenja je bitno da obratite pažnju gdje su postavljeni nogari. Ako proizvođač o tome nije vodio dovoljno računa, postoji mogućnost da neki dio ploče neće imati dovoljno oslonca i da će se savijati, tj. djelovaće nesigurno i nećete na njega smjeti da spustite ništa teško i kabasto.
Stolovi kod kojih ploče stoje na postolju daju više mogućnosti da za njih sjedne više ljudi. U tom slučaju je najbolje kada je postolje postavljeno na sredini, tako da nikome ne smeta, tj. tako da niko ne mora da se bori sa nogarima ili kako da namjesti noge, a da ne udara ni u šta.
Ova situacija bi mogla da bude problematična kod velikih okruglih stolova. Dešava se da postolje na sredini nije dovoljno sigurno za masivnu ploču. Za teške ploče je ipak bolja opcija veći broj pravilno raspoređenih nogara.
Stolovi sa bočnim postoljima izgledaju lijepo, ali nisu baš praktični zato što ograničavaju prostor sa bočnih strana. Zato je bitno da obratite pažnju na to koliko ima prostora između ruba stola i mjesta na kome su pričvršćeni oslonci, kako biste bili sigurni da ima dovoljno mjesta za noge, tj. koljena osobe koja sjedi na stolici.
Izbor odgovarajućeg materijala
Ova faza može da bude izuzetno teška zato što je ponekad pravi izazov pronaći sto koji nije skup, koji se jednostavno održava, a koji je prilagođen prostoru u kome će se nalaziti, ali i vašem ličnom stilu i ukusu.
Vodite računa o tome, kao što smo ranije napomenuli, zato što biste se s vremenom mogli pokajati zbog ishitrene odluke.
Drvo
Puno drvo je čista klasika. Izdržljivo je, postojano i s vremenom možete relativno lako da ga osvježite šmirglanjem i ponovnim lakiranjem. Jeftine i popularne opcije su bor, akacija, mango i tikovina. Masivnije vrste drveta su takođe vrlo popularne, ali su često vrlo skupe.
Stolove od punog borovog drveta ćete naći po cijeni od nekoliko stotina evra, do nekoliko desetina evra, u zavisnosti od toga ko ga je, gdje i kako proizveo.
Istina je da se drvo skuplja ili širi pod uticajem toplote ili vlage, te da se s vremenom na njemu mogu pokazati ogrebotine i može djelovati pohabano. Međutim, ranije smo spomenuli da ga nije teško obnoviti, dakle, bez previše truda i novca možete svom stolu vratiti stari sjaj.
Iverica
Iverica je najčešća jeftinija alternativa punom drvetu. Sastoji se iz tankog sloja drveta (ili drugog materijala koji izgleda kao drvo) zalijepljenog na šperploču ili neku drugu bazu od drveta. Pravu ivericu ćete prepoznati po jasno vidljivom unutrašnjem sloju, poput tvrdog drveta sušenog u peći.
Sa druge strane, jeftinu ivericu ćete lako učiti ukoliko pogledate ispod stola. Ako je iverica samo izvana završena, a donja strana ne izgleda isto kao prednja ili vam se čini kao da je o drugog materijala, shvatićete da je proizvođač na uštrb kvaliteta smanjio vlastite troškove proizvodnje i ponudio jeftin proizvod.
Da biste izbjegli zamku sa lošom ivericom, pitajte prodavca od čega je tačno napravljen sto. Ako ni on tj. ona nije siguran, to vam je jasan znak da ne bi trebalo ni da ga kupujete.
Cijene stolova od iverice se kreću od par stotina, do nekoliko hiljada evra u zavisnosti od kvaliteta i stila izrade.
Kamen ili imitacija kamena
Kamene ploče, poput mermera, kvarcnog kompozita ili lijevanog kamena (poput cementa) najčešće se koriste za izradu stolova. Kamen je izdržljiv, ali može da bude porozan i vrlo često i vrlo lako upija mrlje.
Osim toga, ako je nedovoljno ili loše obrađen, kamen može napući ili se okrnjiti. Ako se tako nešto dogodi, vrlo teško ćete ga popraviti.
Pored toga, stolovi od ove vrste materijala su vrlo teški.
Cijena kamenih stolova takođe varira. Jeftiniji su oni od lijevanog cementa, a naravno, mnogo skuplji oni izrađeni od kvalitetnog mermera.
Staklo
Staklene ploče mogu biti potpuno providne, matirane ili zatamnjene. Ovakvi stolovi su relativno jeftini i mogu da stvaraju iluziju većeg prostora i da daju više svjetlosti prostoriji u kojoj se nalaze.
Premda staklo nije osjetljivo na vlagu, mana mu je to što se može odlomiti, izgrebati ili napući od toplote. Osim toga, nije ga baš lako odražavati, zato što se na staklu vidi svaka kapljica vode i otisak prsta.
Stručnjaci tvrde da dobra staklena ploča može da traje decenijama, pod uslovom da niste nespretni i nećete je sami polomiti. Međutim, ako odaberete neku jeftiniju, pa samim tim i manje kvalitetnu opciju, budite spremni na napuknuća i ogrebotine.
Stakleni trpezarijski stolovi takođe mogu da koštaju nekoliko stotina evra.
Metal
Nerđajući čelik, mesing, cink i njihove verzije se češće koriste za postolja i nogare, nego za samu gornju ploču. Metal je izdržljiv i nije ga lako oštetiti. Ipak, ako odaberete onaj visokog sjaja, očekujte da ćete na njemu vidjeti svaki otisak prsta i da ćete morati da koristite neke specifične krpe za čišćenje.
Osim toga, obojene metale je često teško popraviti.
Ovakvi stolovi mogu da budu jeftiniji od drvenih stolova, međutim, rijetko ćete pronaći potpuno metalni trpezarijski sto, osim ako je riječ o nekim pomoćnim stolovima namijenjenim, na primjer. mesarskoj industriji.
Plastika i drugi vještački materijali
Najjeftinija opcija su plastika ili neki drugi umjetni materijali zalijepljeni na šperploču ili neku drugu bazu. Mogu da traju dugo, ali nikako se ne možete pohvaliti kvalitetnim stolom ako odaberete neki od ovih materijala.
Prednost im je to što su otporni na mrlje i lako ih je održavati. Međutim, ne samo da jesu prilično jeftini, nego i djeluju jeftino, pa ih mnogi ljudi izbjegavaju.
Čvrstina i pouzdanost konstrukcije
Solidan trpezarijski sto bi trebalo da bude čvrst, kvalitetno izrađen, ali i dovoljno dobro obrađen da može da izdrži svakodnevnu upotrebu na period od pet, deset ili petnaest godina.
Glavni i najvažniji dio konstrukcije je materijal. Dakle, sto je dobar onoliko koliko je kvalitetan materijal (drvo, iverica, metal i slično) od koga je napravljen.
Pored toga, bitno je i da obratite pažnju na sastave, odnosno, kako je gornja ploča pričvršćena za postolje, nogare ili nosače. Što je ta veza čvršća, duže ćete moći da računate da nećete morati da kupujete novi trpezarijski namještaj.
Dok ste u salonu namještaja, tj. trgovini, zavirite ispod izložbenog uzorka koji vam je zapao za oko. Obratite pažnju na to koliko je čvrsto spojeno drvo sa nogarima, ima li nekih dodataka koji mogu da oslabe samu konstrukciju i slično.
Najprostije rečeno, pogledajte kako su noge spojene sa pločama. Ako primjetite da su se dijelovi počeli razdvajati, da su se pojavile praznine u ćoškovima ili se sto pomalo pomjera kada se na njega naslonite rukama, to znači da konstrukcija nije dobra.
Jeftiniji stolovi su spojeni uglavnom ljepilom i klamericom, a to može da bude problematično na duži rok.
I za kraj… Stolice
Prvo i najvažnije pravilo je da odaberete stolice koje mogu bez problema da stanu ispod stola i to tako da ljudi koji sjede za stolom imaju dovoljno prostora da jedu.
Ranije su ljudi uglavnom trpezarijski sto i stolice kupovali u kompletu. Danas to nije pravilo, nego biraju ono što im se sviđa.
Najbolje je da na licu mjesta iskombinujete sto i stolice koje najviše odgovaraju svojoj svrsi, ali i vašem ličnom ukusu.
Za manje trpezarije se preporučuje kupovina dodatnih stolica koje možete da stavite u druge prostorije kako biste uštedjeli na prostoru, a potom ih po potrebi stavili za sto.
