Sadržaj stranice
- Šta je malterisanje?
- Kako se pripremaju zidovi za malterisanje?
- Koje vrste malterisanja postoje?
- Koliko košta malterisanje?
- Šta su gips kartonske ploče?
- Gdje se koriste gipsane ploče?
- Kako se postavljaju gipsane kartonske ploče?
- Kako pripremiti podlogu za gips kartonske ploče prilikom renoviranja?
- Kako se lijepe gips kartonske ploče?
- Kako se postavljaju gips kartonske ploče na potkonstrukciju?
- Koliko koštaju gipsane kartonske ploče?
- Prednosti i mane
- Prednosti malterisanja:
- Nedostaci malterisanja:
- Prednosti gips kartonskih ploča:
- Nedostaci gips kartonskih ploča:
- Zaključak
- Reference
Bez obzira na to da li renovirate stan tj. kuću ili se useljavate u novi dom neravni zidovi mogu da predstavljaju veliki problem. Mnogi malterisanje smatraju pravim rješenjem… Ipak, pored toga što je riječ o složenom i dugotrajnom procesu, potrebno je i dosta vremena kako bi se zidovi osušili.
Alternativa je ugradnja gipsanih ploča (rigips) čija montaža je brža i jednostavnija. Međutim, čak i ako je lijepljenje, tj. montiranje ploča lakše nego nanošenje maltera, trebalo bi da znate više o tom procesu prije nego što se odlučite za ovu drugu opciju.
Ukoliko su vam i malterisanje i postavljanje GKB ploča nepoznanica, na pravom ste mjestu. Pa da krenemo ispočetka…
Šta je malterisanje?
Malterisanje je tradicionalni način obrade zidova. Premda se o ovom postupku dosta toga zna, ako se do sada niste bavili ovom temom, evo nekoliko stvari koje bi trebalo da znate.
Kako se pripremaju zidovi za malterisanje?
Pripreme za malterisanje počinju još tokom zidanja i to uvlačenjem spojnica od maltera za jedan i po do dva centimetra. Zidove treba očistiti od eventualnih izbočina nastalih tokom zidanja, dobro ih nakvasiti vodom kako cigla ne bi povukla vlagu iz maltera neophodnu za njegovo vezivanje.
Mora se saprati sva prašina na površinama, a na svim ivicama se moraju postaviti zaštitni ugaoni profili.
Zbog umjerene temperature i vlažnosti vazduha preporučuje se da zidove malterišete tokom proljeća ili jeseni. Može se malterisati i ljeti, ali u tom slučaju zid treba da se zaštiti od direktnog sunca.
Koje vrste malterisanja postoje?
Razlikuje se grubo malterisanje, dersovanje, glatko malterisanje i mašinsko malterisanje u zavisnosti od namjene prostorije i završne obrade zida.
Grubo malterisanje obično se vrši u sporednim prostorijama ili kada se zid završno oblaže materijalom na potkonstrukciji. Tada se mistrijom malter nabacuje na površinu, razvlači se i dalje se ne obrađuje.
Dersovanje je postupak ispunjavanja spojnica i malter se mistrijom poravnava sa površinom zida. Ovaj način malterisanja koristi se za tavanski prostor, dimnjak, podrume i slično.
Za sve prostorije gdje se boravi duže vrijeme vrši se glatko i mašinsko malterisanje.
Glatko malterisanje tzv fina malta se radi u dva sloja. Grubi sloj podrazumijeva malter od krupnijeg pijeska koji se nanosi mistrijom na zid i razastire gladilicom. Da bi površina bila ravno omalterisana, izrađuju se vođice debljine budućeg maltera. Nakon što grubi sloj maltera očvrsne, slijedi nanošenje drugog sloja rjeđeg maltera od sitnog pijeska. Poslije toga se obavlja gletovanje.
Kao što mu i samo ime kaže, mašinsko malterisanje podrazumijeva mašinsku pripremu smjese i nabacivanje maltera. Kao i u slučaju ručnog, mašinsko malterisanje zahtijeva pripremu zidova.
Najprije se malteriše plafon, a zid se malteriše odozgo na dole nakon plafona. Površina se isprska malterom, ravna gladilicom, a po potrebi može da se vrši dopunska obrada i gletovanje. Najefikasniji način malterisanja je mašinsko malterisanje jer štedi i vrijeme i materijal.
Koliko košta malterisanje?
S obzirom na to da se cijene građevinskog materijala mijenjaju na mjesečnoj, a ponekad i sedmičnoj bazi, teško je odrediti koliko će vas tačno izaći malterisanje. Cijene mogu da variraju u zavisnosti od proizvođača, kvaliteta materijala i slično.
Na primjer, za jedan zid od 3 kvadrata debljine 2 centimetra biće vam potrebno oko 78 kilograma mašinskog maltera, oko 130 litara vode, 1.8 metara vođica i 0.9 metara ugaonih lajsni.
Šta su gips kartonske ploče?
Gips kartonske ploče su ploče sa gipsanim jezgrom obostrano obloženim kartonom tj. ljepenkom. Mogu biti dugačke od 150 do 300 centimetara, a široke od 60 do 125 centimetara. Debljina im je od 9.5 do 25 milimetara.
Gips kartonske ploče ne treba miješati sa gipsanim vlaknastim pločama. Kod gips kartonske ploče karton služi kako bi stabilizovao cijelu ploču. Kada su u pitanju ploče od gipsanih vlakana, celulozna vlakna, poput onih u kartonu, umiješana su direktno u gips i presovana u ploče.
Gips kartonske ploče su relativno lake i elastične. Mogu da se savijaju, režu i montiraju na drvenu ili metalnu potkonstrukciju. Osim toga podložne su završnoj obradi i farbanju, tj. krečenju.
Koriste se za izradu pregradnih zidova, oblaganje postojećih zidova, spuštenih plafona i slično. Zovu ih i „knauf ploče“ i „rigips ploče“, po imenima najpoznatijih proizvođača ove vrste materijala.
Prilikom odabira ploče važne su dimenzije, ali od njihove debljine zavisi da li je ploča adekvatna za to za šta ste je namijenili.
Gdje se koriste gipsane ploče?
Gipsane kartonske ploče (GKB) se najčešće koriste u tzv. suvoj gradnji. U principu, suva gradnja je suprotna zidanju ciglom i malterisanjem. Kod suve gradnje okvir od metala, aluminijuma ili drveta se oblaže gipsanim kartonskim pločama. U većini slučajeva između okvira i ploče ili direktno u okvir se stavljaju mineralna ili staklena vuna za izolaciju.
Ova metoda se koristi kako u novogradnji, tako i prilikom renoviranja starih zgrada, tj. kuća i stanova. Osim toga, gipsane ploče se koriste i za oblaganje nosive konstrukcije.
Kako se postavljaju gipsane kartonske ploče?
Postoji više metoda za montažu gips kartonskih ploča. Možete ih direktno lijepiti na postojeći zid ili zavrtati za metalnu ili aluminijumsku konstrukciju.
Kako pripremiti podlogu za gips kartonske ploče prilikom renoviranja?
Renoviranje ponekad zahtijeva više truda nego izgradnja novog objekta, zbog toga što su zidovi često neravni i nisu dobro pripremljeni za ploče. Zato je najvažniji korak priprema. Ako je stari malter na nekim dijelovima zida ispucao ili neravan, mora se ukloniti i/ili ponovo nanijeti.
Osim toga, prije nego što počnete da lijepite ploču na podlogu, trebalo bi da nanesete temeljni premaz kako biste bili sigurni da će ploče da ostanu na svom mjestu tokom dužeg vremenskog perioda.
Prije nego što počnete da miješate ljepilo, trebalo bi da izrežete ploče na odgovarajuću veličinu i olovkom označite tačnu udaljenost od zida. Samo tako se gips kartonske ploče mogu ispravno zalijepiti na neravne zidove.
Kako se lijepe gips kartonske ploče?
Prije miješanja mase potrebno je pažljivo pročitati uputstva na pakovanju, tj. pratiti uputstva proizvođača. Ovdje je posebno važan omjer vode i gipsanog praha. Masa ne smije da bude ni previše čvrsta, a ni previše tečna. Vaga može da posluži da biste odredili pravi omjer vode i praha.
Napunite kantu vodom sobne temperature, zatim polako sipajte prah u vodu. Ne smijete da to radite prebrzo zato što će se stvoriti grudvice, tj. ružni mjehurići u smjesi. Pustite da smjesa odstoji pola minuta, a potom je promiješajte električnom mješalicom, tj. nastavkom za bušilicu. Jedan do dva obrtaja u sekundi su savršena brzina za to. Masa se miješa dok ne postane kremasta. Tek tada se može koristiti.
Najbolje je da ne miješate previše smjese odjednom, kako ljepilo ne bi postalo previše suvo i pravilo problem prilikom montiranja ploča.
Nakon što ste ploče isjekli na pravu mjeru i zamiješali ljepilo, lopaticom ga nanosite na zadnju stranu ploče u razmacima od oko 30 centimetara. Mrlje nemojte da razmazujete, te ostavite slobodnu marginu od oko pet centimetara kako se ljepilo ne bi istisnulo u stranu kada budete postavljali ploče.
Ploče postavljajte od donjeg ruba zida. Nemojte da ih postavljate tik uz pod, nego koristite manje drvene gredice kao graničnike. Na taj način ćete osigurati zvučnu izolaciju prilikom udarca.
Kada zalijepite prvi red, pomoću libele tj. vaservage provjerite da li su ploče ravne. Ako primjetite da nisu, poravnajte ih prije nego što se ljepilo stvrdne. Sledeći red se postavlja na sredinu, preko dvije zalijepljene ploče kako bi se izbjegli neprekidni spojevi.
Ako ste cijeli zid oblijepili gips kartonskim pločama, ljepilo mora da se osuši i stvrdne. Taj proces zavisi od vremenskih prilika, pa je ponekad potrebno sačekati i nekoliko dana sa daljim radovima.
Kada se ljepilo osuši, potrebno je obraditi površinu. Radi se bandažiranje, gletovanje i popunjavanje spojeva posebnom smjesom. Nakon toga je vaš novi zid spreman za farbanje ili tapetiranje.
Između zida od gipsanih ploča i plafona može da se stavi akrilni spoj kao završna obrada. Ukoliko ste gips kartonske ploče lijepili u kuhinji ili kupatilu na taj zid možete da postavite i pločice.
Kako se postavljaju gips kartonske ploče na potkonstrukciju?
Za montažu ploča na potkonstrukciju, pored ploča su vam potrebni vuna za izolaciju i plafonski i zidni profili koji čine tu potkonstrukciju za postavljanje ploča.
Na plafon, pod i krajnje ivice zida postavlja se UD profil. Najprije ćete da izmjerite potrebne dimenzije za sječenje, a potom profil siječete specijalnim alatom za te namjene. Nakon toga profil pričvršćujete na zid zavrtanjem šrafova na svakih 25 centimetara.
Slijedi postavljanje unutrašnjih CD profila između spoljnjih UD profila. Oni se postavljaju u razmaku od 40 do 60 centimetara, u zavisnosti od toga šta će se nalaziti na tom zidu. Ako planirate da na taj zid lijepite pločice ili postavljate kuhinjske elemente preporučuje se da CD profile postavljate u razmaku od 40 centimetara.
Vertikalni profili se vezuju na zid uz pomoć distancera koji se postavljaju na oko 90 do 100 centimetara po visini.
Ako želite zvučnu ili termičku izolaciju možete da postavite mineralnu vunu prije ploča. Vuna se stavlja između profila tako što se krajevi distancera prvo pomjere u stranu, ubaci se izolacija i distanceri se vrate na svoje mjesto.
Nakon toga zavrćete ploču za potkonstrukciju šrafovima u razmaku od 25 centimetara. I u ovom slučaju se ploča odiže od poda za jedan centimetar kako one ne bi povlačile vlagu iz cementne košuljice, a i kako bi se dopustile minimalne oscilacije.
Spojevi ploča i ćoškovi se na kraju bandažiraju. Na njih se postavlja mrežica i specijalni gips. Poslije toga slijedi gletovanje, krečenje ili lijepljenje tapeta, tj. pločica.
Koliko koštaju gipsane kartonske ploče?
Cijene gipsanih kartonskih ploča zavise od njihovih dimenzija, visine, širine i debljine, te od proizvođača.
Na našem tržištu se mogu naći gips ploče od 3.8 evra po komadu, pa na dalje.
GKB ploče dimenzija 2000x1250x12.5 mm u prosjeku koštaju oko 8.60 evra po komadu. Tako bi vam, na primjer, za zid od 3 kvadrata trebalo dva komada gips kartonskih ploča što izađe oko 17.20 evra*.
Tome treba da se doda i cijena ljepila, ukoliko ste odlučili da ih postavljate direktno na zid, odnosno cijena profila, mineralne vune za izolaciju, distancera, šrafova ukoliko ćete ploče montirati na potkonstrukciju.
Prednosti i mane
Prednosti malterisanja:
- dugotrajnost i pouzdanost
- velika nosivost (omalterisani zidovi mogu da podnesu veća opterećenja, poput umivaonika, kuhinjskih elemenata, teških polica i slično)
- dobra zvučna i protivpožarna izolacija
- pouzdana zaštita u slučaju vremenskih nepogoda, poput oluje, pada drveća na vanjski dio zida i slično
- ravniji i uredniji zidovi
Nedostaci malterisanja:
- malterisanje nije za svakoga, pa je taj posao bolje prepustiti profesionalcima
- omalterisani zidovi moraju duže da se suše
- samo zidanje tj. malterisanje, ali i eventualno rušenje i prepravljanje je neuredan posao
- u omalterisani zid ne možete da “sakrijete” kablove, nego morate prethodno da ga izbušite i pripremite konektore za to
- malter je skuplji od gips kartonskih ploča
Prednosti gips kartonskih ploča:
- brza i jednostavna ugradnja
- kraći period sušenja
- laka demontaža u slučaju adaptacije
- niža cijena
- mogućnost da se električni i drugi vodovi sakriju u zidu od gipsanih ploča
Nedostaci gips kartonskih ploča:
- slaba nosivost; veća mogućnost lomljenja
- lošija termo i zvučna izolacija ukoliko nije urađena dodatna izolacija
- ploče smanjuju veličinu prostora
Zaključak
Na kraju na vama je da odaberete metodu ravnanja zidova najpogodniju za vašu potrebu. Nije isto da li na budući zid idu keramičke pločice ili samo boja, kao što nije isto da li je u pitanju spavaća soba ili kupatilo.
Malterisanje je tradicionalni način pripreme zidova za krečenje, lijepljenje pločica ili tapeta. Ima brojne prednosti, ali ga je ipak bolje prepustiti profesionalcima. Sa druge strane, GKB ploče su jeftinija opcija, naročito ukoliko imate dovoljno strpljenja da ih postavljate sami ili uz pomoć prijatelja.
Reference
- https://hr.wikipedia.org/wiki/Gips-kartonske_plo%C4%8De
- https://www.haus.de/bauen/gipskartonplatten-zur-wandsanierung-26715
- https://www.eistra.info/sadrzaj/zbukanje-ili-knauf-ploce–sto-odabrati-i-koje-su-prednosti-i-nedostaci/20798_16
- https://www.gradnja.rs/oblaganje-zidova-gipsom-suvo-malterisanje-cene-i-uputstvo-za-rad/
- https://www.heimhelden.de/wandsanierung-mit-gipskartonplatten-statt-putz
- https://neml.ba/malterisanje-postupak-i-cijene-malterisanja/
- https://www.gradnja.me/utrosak-materijala-u-gradjevinarstvu/masinsko-malterisanje-zida-debljine-2-cm
- https://solomaher.ba/proizvod/gradevina/gradevinski-materijali/suha-gradnja/knauf-gipsana-ploca-125-mm-1-250-mm-x-2-500-mm/
- https://www.bitpromet.hr/gips-kartonska-ploca-gkb-125x1250x2000-mm-knauf/prid/285
- Photo: WorldSkills UK / Ben Billows, Plastering and Dry Wall Systems, East Midlands.
*cijene su informativnog karaktera i mogu da variraju u zavisnosti od proizvođača, tj. prodajne marže, kvaliteta, dimenzija i slično